Feto sira asume knaar ativa iha tempu rezistensia ba ukun-an, harii pás, no polítika. Timor-Leste iha numeru feto iha parlamentu boot liu iha mundu no boot liu iha Azia no Pasífiku ho pursentu 38 kadeira parlamentar.
Maibé partisipasaun feto nian menus tebes iha nivel lokal, iha ne’ebé feto sira maioria la iha lian no mane sira mak domina iha poziasaun ba Xefe Suku, iha nivel suku no mos aldeia. Feto sira iha envolvimentu limitadu iha foti desizaun iha uma-laran no komunidade no iha reprezentasaun menus iha governu, feto nia nesesidade sira la reprezenta ho di’ak.
Kultura patriarkal eziste iha Timor-Leste, iha ne’ebé mak mane sira dalabarak sai xefe ba uma-laran, foti desizaun, no ema ne’ebé konsidera hetan osan ba familia, ne’ebé servisu iha ekonomia formal. Todan husi servisu tau-matan iha uma limita feto sira-nia abilidade atu envolve iha atividade sira ne’ebé fó rendimentu, negósiu no hasa’e abilidade.
Violénsia bazeia ba jéneru nafatin namkari, impaktu metade husi populasaun adultu. Feto sira la hetan kbiit iha ekonomia; maske pursentu 80 husi feto servisu iha agrikultura, sira sei nafatin hetan asesu ba rekursu, servisu, no oportunidade atu sustenta moris menus liu mane sira.
CARE iha komprimisiu atu promove feto nia lideransa no foti desizaun, hasa’e feto nia partisipasaun iha prosesu governasaun, hasa’e kapasidade no suporta hasa’e igualdade jéneru iha polítika no estratejia xave sira husi governu, no responde ba violénsia bazeia ba jéneru.
Liu husi hakbiit feto liu husi projetu sira, CARE servisu atu responde ba balansu poder iha uma-laran no komunidade, hasa’e asesu ba formasaun hasa’e abilidade teknikal, dezenvolve koneksaun ho merkadu, oferese asesu ba inkluzaun finanseira no hasa’e kapasidade komunidade nian atu bele sai reziliente liu ba mudansa klimatika.
Ba informasaun kompletu liu tan, lee informasaun konaba Feto sira-nia lian no hakbiit feto sira-nia ekonomia iha ne'e.



